Nezavisnu kulturnu scenu u Hrvatskoj od početka devedesetih godina do danas karakteriziraju eksperimentalnost, interdisciplinarnost, inovacija i fleksibilnost, kao i društvena angažiranost, u njezinim formalnim i tematskim aspektima, ali i u samoj metodologiji rada. To je polje generiralo mnoštvo sadržaja, praksi, znanja i materijala koji su odigrali važnu ulogu u društvenoj i kulturnoj povijesti Hrvatske, no koji nisu sustavno dokumentirani niti značajnije popraćeni u mainstream medijima. Razlog tome je upravo njeno djelovanje mimo institucionalnih i akademskih okvira te odstupanje od dominantnih umjetničkih i ideoloških obrazaca. 

Same organizacije u polju nezavisne kulture rade u nestabilnom financijskom okruženju koje ih prisiljava na intenzivnu produkciju programa, a ne ostavlja im prostor ni vrijeme za sustavnu brigu o organizacijskoj memoriji, očuvanju materijala ili transfer znanja na mlađe generacije. U ovakvim okolnostima velik je korpus materijala proizvedenih u tom polju tijekom više od 25 godina djelovanja neadekvatno sačuvan, nesistematiziran te zbog toga neupotrebljiv i nedostupan, ne samo javnosti i struci, nego često i samim akterima scene. Dokazi o bogatoj produkciji propadaju te se onemogućuje pristup materijalima istraživačima, umjetnicima, znanstvenicima i široj javnosti zainteresiranoj za suvremenu društvenu i kulturnu povijest Hrvatske.

Zbog slabe medijske vidljivosti nezavisne kulturne scene pokrenut je 2005. portal Kulturpunkt.hr, koji pod vodstvom Kurziva – Platforme za pitanja kulture, medija i društva 2009. počinje dokumentirati usmenu povijest domaće nezavisne kulturne scene kroz raznolike i komplementarne aktivnosti. U prvoj fazi, Kurziv započinje projekt prikupljanjem usmene povijesti, odnosno razgovorima i dubinskim intervjuima s akterima nezavisne kulturne scene. Do danas je prikupljeno, objavljeno te trajno i besplatno dostupno više od dvije stotinu intervjua, te održano dvadesetak otvorenih razgovora s akterima scene i zainteresiranom javnošću u svim hrvatskim regijama. 

U prvoj fazi prikupljanja intervjua, kao jedan od većih problema u očuvanju te povijesti, uočavamo slabu dostupnost fizičkih materijala i ostalih dokaza, kao i činjenicu da materijali nisu adekvatno sačuvani te su izloženi propadanju. Stoga zajedno s udrugom Kulturtreger, Kurziv u prosincu 2011. g. otvara Centar za dokumentiranje nezavisne kulture u prostoru kluba Booksa. Centar od tada radi kao fizičko i virtualno mjesto sustavnog prikupljanja, obrade, katalogizacije, digitalizacije i prezentacije raznolike građe proizvedene na nezavisnoj kulturnoj sceni u Hrvatskoj te funkcionira kao arhiv zajednice u kojem se prikupljeni materijali trajno nude na besplatno korištenje svoj zainteresiranoj javnosti.

Osim prikupljanja usmene i fizičke povijesti, Kurziv i Kulturtreger su u sklopu Abecede nezavisne kulture razvili mnoštvo aktivnosti prezentacijskog, istraživačkog, edukativnog i zagovaračkog karaktera. Zajednički im je suradnički karakter, koji je istovremeno proizvod nužnosti uslijed nestabilne financijske okoline i manjka javne potpore za aktivnosti dokumentiranja, ali i radnih načela temeljenih na solidarnosti i razmjeni.

Udruga Kurziv je u ovom tematskom korpusu objavila nekoliko publikacija – Dizajn i nezavisna kultura (2010), From Consideration to Commitment: Art in Critical Confrontation to Society (2011), Sitni vez društvene promjene: Od prostora inkubacije do prostora participacije (2019), Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava (2020), Na istom prostoru, ispred vremena: Umjetničke prakse na nezavisnoj kulturnoj sceni (2021), Kultura kao faktor demokratizacije: Prakse, suradnje i modeli rada na nezavisnoj kulturnoj sceni (2021). 

Radi snažnije vidljivosti dokumentirane zajednice, od 2014. do 2018. u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i Udrugom Radio Student produciramo gotovo 50 polusatnih radijskih emisija, usmjerenih populaciji koja je i najčešći korisnik njenih programa, koje su sve trajno dostupne za preslušavanje i preuzimanje u online arhivu. Tijekom provedbe aktivnosti prepoznajemo potrebu dubljeg istraživanja tema koje otvaraju same organizacije u polju kulture. Tako se pitanje prostora za rad i prezentaciju rada aktera ispostavilo kao jedno od konkretnijih i dugotrajnijih. Njega smo načeli obimnom izložbom Nezavisni prostori – prostori nezavisnih, koncipiranom i produciranom u suradnji s Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture i SU Klubtura. Izložba je svojevrstan hod kroz društvene centre, klubove i prostore u kojima se od sredine 90-ih godina do danas izvaninstitucionalna kultura stvara i reproducira.

Uočivši sličnost i komplementarnost procesa unutar polja kulture, povezujemo se s organizacijama u susjednim zemljama. U suradnji s udrugom i portalom za kulturu Jugoistočne Europe Seecult.org te uz potporu Balkanskog fonda za umjetnost i kulturu (BAC), u prvom je navratu prikupljana usmena povijest šireg kulturnog područja koje dijeli povijesne i kulturološke sličnosti, no i velike razlike u pogledu kulturnih politika i podrške razvoju civilnog društva. Rezultate te suradnje pretočili smo u izložbu Abeceda nezavisne kulture koju smo početkom listopada 2015. otvorili u Galeriji Nova u Zagrebu. U sljedećem koraku, u partnerstvo se uključuju Zavod za suvremenu umjetnost (SCCA) iz Ljubljane i izvedbena kompanija te voditelj jedinog prostora za izvaninstitucionalnu kulturu u Prištini, Qendra Multimedia, s kojima istražujemo odnose nezavisne kulture i suvremene umjetničke produkcije u regiji koristeći različite arhivske metode. U travnju 2017. Kurziv producira dokumentacijsku izložbu pod nazivom Otpor, pokret, promjena: fragmenti aktivističkih i umjetničkih praksi u regiji od 1980-ih naovamo, u predvorju kina Studentskog centra u Zagrebu, na poziv udruge Gong koja obilježava 20 godina svog djelovanja. Izložbu je činila video, audio i tiskana dokumentacija borbi za javne prostore i javna dobra u regiji, mirovni aktivizam, kampanje zaštite okoliša, i zaštite ljudskih prava te osiguravanje stabilnog političkog sustava, a nastala je u suradnji s brojnim pojedincima i organizacijama civilnog društva. U partnerstvu sa SU Klubtura, Operacijom grad i Pravom na grad gradimo online video arhiv kriznih praksi organizacija civilnog društva u regiji koje su svojevrstan odgovor na zdravstvenu i ekonomsku krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19 te potresima koji su zadesili Zagreb i Baniju. Analizom trenutnog stanja i potreba kulturnih aktera diljem zemlje, s naglaskom na kulturne i prostorne politike te nove modele sudjelovanja građana, željeli smo inicirati kolektivno formuliranje preporuka za razvoj kulturnog sustava u godinama koje slijede. 

Od 2022. nastavljamo sa sistematizacijom prikupljene usmene povijesti, uz uvođenje novih metoda i izvora istraživanja. U fokusu je sljedeće faze istraživanja historijski presjek odgovora i reakcija nezavisnog kulturnog polja na različite krizne situacije u društvu. Istraživanje obuhvaća kulturnu produkciju u odnosu na društveni kontekst njezinog nastanka te u odnosu na kulturne politike koje su u pojedinim razdobljima bile na snazi. Nekoliko je fokusa ovog višegodišnjeg istraživanja: turbulentno razdoblje 1968-1971, tranzicija 1990-ih, ekonomska kriza krajem 2000-ih, (kulturno)politički zaokreti 2016. godine, te 2020. godina i proglašenje globalne pandemije. Provedba aktivnosti obuhvaća do sada usustavljene načine dokumentiranja, prikupljanje usmene povijesti i otvorene razgovore, no uz svojevrsni metodološki zaokret. Dubinske intervjue zamjenili su polustrukturirani intervjui s akterima i istraživačima tih događanja, a otvoreni razgovori provode se metodom fokusnih grupa i nisu otvoreni za javnost. Fokus grupe kao kvalitativna metoda prikupljanja podataka oslanjaju se na interakciju sudionika odabranih prema različitim parametrima, koji će određenu temu obuhvatiti iz različitih perspektiva, kao organizatori, sudionici, promatrači i istraživači određenih prijelomnih događanja koja se istražuju. Fokusne grupe se snimaju auditivno te osim objave autoriziranih transkripata razgovora sadrže i veliku arhivu fotografija, novinskih isječaka i dokumenata koji dosada nisu bili javno objavljeni. Svi su materijali trajno i besplatno dostupni u online arhivu.